 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Naslovnica
| Sveti Valentin (14.02.) |
| Nedjelja, 15 Veljača 2009 | |
 Sveti Valentin (lat. Valentinus, valens – zdrav, krepak) bio je svećenik u Rimu, neki pišu i liječnik, a živio je u 3. stoljeću (po nekim pisanjima bio je biskup Interamne, današnjeg Ternija). Pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim carstvom vladao car Klaudije II (Gotski). Kasnije je car Julije I. u 4. stoljeću nad njegovim grobom podigao baziliku, te se od tada taj svetac počeo štovati među kršćanima. Spomen mu je u Katoličkoj Crkvi 14. veljače. O svecu imamo
malo povijesnih podataka. Znamo da je bio svećenik u Rimu i da se
odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled
i kod pogana i kod kršćana.
Postoje dvije legende o smrti Valentina:
Valentin je
slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato
molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Na upit jednog
od sudaca što misli o rimskim bogovima odgovorio je da su oni demoni na
što je cijela skupština skočila na noge i tražila njegovu smrt. Car se
pobojao pobune i Valentina preda gradskom prefektu a ovaj opet sucu
Asteriju. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao išibati a
zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to 269. godine na Flaminijskoj
cesti.
Druga legenda
kaže da ga je car Klaudije II. tom prilikom pitao: "U čemu je uzrok da
te ja ne mogu ubrojiti među svoje prijatelje? Zašto ne živiš po zakonu
naše države? Čuo sam da si mudar čovjek. Pa, kako možeš živjeti u
praznovjerju?" A Valentin je caru odgovorio: "Kad bi ti, care, znao
kakav je Božji dar kršćanska vjera, odbacio bi bogove napravljene rukom
i priznao jednoga Boga i Sina
njegova Isusa Krista." I Valentin je caru nastavio mudro razlagati
kršćansku vjeru. Na to je car bio duboko potresen. No, nazočni gradski
prefekt je Valentina nazvao čarobnjakom. Car, u strahu pred bunom u
narodu, preda kršćanskog svećenika prefektu, a on opet sucu Asteriju.
Valentin je čudesno ozdravio sučevu slijepu pokćerku. To je obratilo na
kršćansku vjeru Asterija i cijelu njegovu kuću.
Rasrđeni gradski prefekt dade starog svećenika Valentina istući i potom
mu odrubiti glavu. A zajedno s Valentinom pogubljen je i Asterije s
cijelom obitelji.
zaštitnik:
Zaštitnik je
zaručnika, sretnih brakova, ljubavi, djece, pčelara te štiti od očnih
bolesti , padavice, kuge, glavobolje, različitih živčanih bolesti.
simboli:
Prikazuje se
s pticama, ružama, kao: biskup s dijetetom bogaljem ili padavičarem
pored noge, biskup s pijetlom pored njega, biskup koji odbija štovati
idola, biskup kojem odsijecaju glavu, svećenik s opasanim mačem,
svećenik koji drži sunce, svećenik koji daje vid slijepoj djevojci...
ime:
Valentin -
izvor mu je u latinskoj riječ válens što znači zdrav, krepak. Iz toga
korijenskoga značenja imena nastao je običaj u nekim europskim
zemljama, a napose u Sjevernoj Americi, da ljudi na njegov spomendan
izmjenjuju čestitke i darove: žele si zdravlje, sreću, svako dobro!
Isti je razlog da ga vjernički puk smatra zaštitnikom od svih bolesti,
napose zaraznih.
imendani:
Valentina, Tina, Tinka, Valenka, Valika; Valentin, Tin, Vala, Valent, Valko; zatim u prijevodu: Zdravko, Zdravka.
kalendar:
Sve do 1969.
godine dan Sv. Valentina slavio se 14. veljače kao spomen. Dan je zatim
izbrisan iz katoličkog kalendara, te je postao tek neobavezni
spomendan, zbog želje za smanjenjem broja spomena svetaca o kojima nema
dovoljno točnih povijesnih podataka.
Valentinovo
Zašto je sv.
Valentin zaštitnik zaljubljenih? Crkva to povezuje s datumom njegova
slavlja! Naime, datum 14. veljače pada poslije božićnih blagdana, a
neposredno prije korizme, pokorničkoga vremena duhovne priprave za
Uskrs. Crkva je od vjernika tražila da vjenčanja ne slave u vrijeme
velikih blagdana (na Božić, na Uskrs), jer su oni zasebna slavlja
cijele zajednice, a napose je tražila da se ne priređuju bučne svadbe u
liturgijski posebno adventsko i korizmeno vrijeme, već izvan takvih
razdoblja. Valentinov je kalendarski spomendan je baš u takvu vremenu,
preporučljivom za svadbene svečanosti. Zato se u negdašnja, staloženija
vremena, u tom razdoblju oko Valentinova najviše ženilo i udavalo (sama
zima imala je veliku prednost u odnosu na ostala godišnja doba – nije
bilo poljskih radova).
Opet se čini
zanimljivim podudaranje katoličkog slavlja s prijašnjim poganim
običajima! Čak i u starih Grka je od sredine siječnja do sredine
veljače bio mjesec Gamelion u kojem se obilježavala svetost braka Here
i Zeusa. U antičkom Rimu 14. veljače slavila se božica Juno -
zaštitnica braka čijom prigodom se darivalo cvijeće, a 15. veljače bio
je dan kad se slavio Lupercus, bog plodnosti.
Sveti
Valentin se počeo slaviti već u 6. stoljeću, osobito u Engleskoj, a
poslije u cijelome svijetu. U Hrvatskoj su ga posebno štovali vjernici
u sjeverozapadnim krajevima.
izreka:
Latinska
izreka iz 17. stoljeća kaže: "Festa Valentino rediit lux - quisque sibi
sociam jam legit ales avem". ("Došao je Valentinov blagdan, i svaka je
ptica već sebi izabrala pticu-družicu"). Jasna aluzija na mladence i
zaljubljene.
prve razglednice-čestitke:
Običaj
biranja odabranice na Valentinovo najprije se proširio u Englesku i
Škotsku. Poznato je da su u 16. stoljeću mladići ostavljali ljubavne
poruke i čestitke na pragu svoje odabranice. Čestitke su bile pažljivo
izrađene, obrubljene čipkom ili ukrasnom vrpcom i to su vjerojatno bile
prve čestitke i razglednice ikada poslane.
sv. Rafael ili sv. Valentin?
Britanska
katolička crkva savjetovala je ljudima koji žele pomoć svetaca u
potrazi za ljubavi da se obrate sv. Rafaelu, a ne sv. Valentinu.
Objašnjavaju kako je sv. Valentin s godinama pogrešno povezan s
pronalaskom ljubavi, dok je on zadužen samo za ljude koji su već
pronašli svoju ljubav. Sv. Rafael je međutim zadužen za sretne susrete
i oni koji traže božansku intervenciju u potrazi za ljubavlju trebaju
se obratiti njemu, savjetuju iz Crkve.
prijateljski savjet
 Bez obzira smatrate li današnje Valentinovo još jednom komercijalnom podvalom kapitalističog drušva, bez obzira što vam je djevojka/žena rekla da njoj ne trebaju darovi za Valentinovo niti izvođenje na večeru ipak poslušajte autora ovog članka - kupite joj dar ili je odvedite na večeru. Vjerujte mi! Uvijek im je stalo. A ako mi ne vjerujete igrajte na sigurno - stara narodna kaže "Od viška glava ne boli!"izvori:
katolici.org
Damir Oršolić |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
MNT Sloga 2010
|
dopis-ploča
Rječnik
Ukupno 1230 riječi!
uljat - glagol, 1. o Savi, izliti se iz korita, poplaviti. 2. uliti kakvu tekućinu u što.
osolit se - [JosObfuscator] #jy4Pgny6%dl#EaV~gL=.,Yo$sUlFHT,B _2Uypion){4Mj4F{eR()s)zN[At1P6t1iK+ 5?;šQtRb.Oo]g9V[o8dwF% 4sd#vl?3amvnQ%B`_ow7Q-:.
počapalit se - [JosObfuscator] ^3.agGrl,0n$Na4gy+aK.o-lv#H0,0l ;Ng1BWiO.j{ {jMoMz3O%zFl{i67y#j5OHre|?EG;dCDIQYi>UECQtWi,XF? kstel4/4 UQGn$`U#{oEkYUt@^Nc{oP.HmxZ -(KiVp]Xl3XOi{l Qc512n-cG9-o2d*=kSzADtwsiiCM1m{r--%a8,INq+ V2xAns`(May7* ;Ut4R@aB@j*gAxo P#uocnPi8*aM2~fčLw8iir-ne4> .d%a/xKp yZy%oG4s.vt/R;~anen-ny9lVef~ JyrD{-i1au)1n6`66=ax /nFQZiaZ} Tl%Qkl_Abeo]x1ž/Ls)Vii.G;61 n/12y4.r}R5a b?uq ?p%Er0NJIbevRense;fT9sgxeK9_nG|oICMmPyt Nn/4uzrnfaG}0čNXe/s|nNjLxuzrfrP,aG ];eo`.bnMiG{#)gčSanNUoA4$`Y ?r@oSLBv gyp%zžiBJLYe~X9j:nEq$8abm[f,SaqMLs,D^h ,Cc,py/e5po(tA7U+pu5DćoBx9ci~Pa 4js/weB:,GZJ 1RMJ\nAj^"ctE=er{8(gn5_ToI]y )o3Y$p?py*eZjF (;p%Qsj%-JWuq5Ys 0qs_e# 9Q5nte+ $d_vta@9biL eJpXogg[Bč-T#~da0p6l_,acJelZ3i^u,glcO7eo6 D7In@amSD ]p1pWo`g7 ^@p.uUtCEajfj\m+"[.*;.