Jeste li znali...

..da je 1973. toliška škola imala 1721 učenika i bila najveća u općini Orašje i među većima u BiH, a 2007. samo 535 učenika!!! više
 

Izbornik

Ankete

Naziv slike:

Naziv slike:

Naziv slike:

Naziv slike:

Naziv slike:

Naziv slike:

Naziv slike:

Naslovnica arrow Kultura arrow Knjige arrow Posavski književni zbornik
Posavski književni zbornik
Četvrtak, 05 Lipanj 2008
Sadržaj
Posavski književni zbornik
Književnost 19. stoljeća
Književnost 20. stoljeća
Suvremena književnost
Zaključak
Književnost 20. stoljeća

 

            [JosObfuscator] lO[>cD5vUae]d.e)s{=CemtxKITo,kSI ?^G)nćfsz}e:%5 ,r5sWp).Ltk6ovH;UlMj.:Ure8E]^ćdTPryeD_v >rNvQu_O[ jA$[s~W;c~v|:2rjqSK6PeaTtssH%?9kI-or*j8Kn /%*{[ Jn6wW ,p*o:+uYv*p3iG@l@pjjO*e4uk1sIN.ktsJi1,rZ) o3@3b3|hiC9tI@1IEigcpO FRz{4l([asIpZX%aem>U)vćG?3?SeZ;Gbn8r=|?oJ, #p4omds3j C2dhSeh5v9a%QXRmMaigOD Cs`~r_JtX2nqrIXn-%yPiAmy* {[#rQ;caAp;t.$=No;JWv5iW~x#maHiD|aku?:,M6Fy2 zHSPPVTgrH0XovrcoZm$] -,biT R{N;WDkgfVrw8%nu@7xg}h1on;mmH=o} 8OJ/ps]:I9vS/-jP7,akeVYt~F3js2OkXKoHhmCp)kL NCQj r3,qY ardt6a41Ip;t}6M?u1> [D^p2baYI9A 3gs/wXyevateT Zi$icg >z`1Vk6neSKjE$Ai.g%|#ž,[%C(e@:4vm4nx{nNEX>oZsflt5L3a -=sk5GofqIjP`a^ai }j$seFX% sStnWDa0%.s?U2ut%a:j]?u,6a7x/Ul)1AaK VluiSi-Z0@zz/)mpc{F1eC(n5bđVXChu, YLn5.efj:,~ci4hQCp ?*lniM3aMmzoiy$*vuZFfaB FZ;PkvN~W;n4j;}iuž-+eeZ]:v2U%4{n_`.fć_u+ TO : Li*M8uRz[mHm+e#@),đ;?#yuus ADU`d{[0vl8KBa8K-.g (`/ts[ZLqMvOx({j*5>~eE|ZVRtm%DWBsU7khoaS )Mr/(nka)7tq]~a4W,) Cab:aJ Phkdn{K7Wjc_DiX,(žgqeQjv|nKwor*F1:s/`t; kOG|Dk(s%`ovt[cjp)iVa4u+ ScT*7j/3LeeU {cy_>n8i6a)6sG@tgLa#b3*lfHaEeeO f(6pDw$o0$*3sW+S/lzWBi?j]eXzh 8w1D{rfuLfgm2oYTNgRN.ao.9FX |E}ba +63 )shT+[/vsj4y3eKct9Ds=+kwgoYgT>E7 f^HrB18]aatn@,qa#Y uč$he}hsd:[Llt}MhQ%oF* JsBpDeXM;W 1iUWPno3)ab]HziiHaemv>fk8ai kRkApqLokls-_lLIioj+]ple9]uer+NFwa(NhitCL{n[leqWoemHFbg Mk}oej)nP3;ajc[hib/XOžTL?FeL*yv;h_]]nTYq_dTGćPriDu:EE]1.HY VaYaMK-IKoL5CltA*iu(rO}koTo): hbL)s[}au,q DUk11oFv6G/r,itK}4% -JnnWaNj/4?z:uA)ui4DivT%R/#i9 ql i >N;KndxwSe_bp^72ioKž2{e3]rqZlO4=5Oj*nL3=fnir}qd,7 iexegiWcopo7$w#v8b*No*d3Drzi;x LftpUij* ^2č9^x?BiT*MhnfFJj`eUn{B,|DiD;pKac2a8E+s# ZdG_aWzG^L Y+OUyshSuONH wqY)xp{][`ooge_BWjxV0eHxS:{dw3iakDWntril d^a}uQtBYwhoIUrNFpiZ 0kV-wtoc[j1,L6i-1H e/sGuu[> tOd0umijWeGVXeil%JoP^*vmW:@eaX@#3lCbLkKi7Ks] r9uc;Eh8 *nO9#ev]9kJTSo8J}Tm,Tb= { pDP[Y +Oo+ql$Gd? VUY)oauv2i7hj% ++)-rcfIaf(oxizjId:[4ot6brIl@q_>jVs|aEB }d(,j_ooZ+ž3q2irs$s,vjjWj=Z@[0eG4)T/lji}a_.p =,Q:7i|3T `+HDZ^eocDr7m_o`Wt7QvsGPJiX(JEnqs)sGk2zE1i@ PTMbrQ>a[3KtZO7 .t5}tgewk, YNVbQi?f OhzCsWE(4|vC4l)a:#^@Bk]ltnAa`^ckrW1o*$2 +^bj^%figYp#l4q*oMSx4e R:n:pcehmp:SL3qr]2{i[m9HjIec2egbIrlheun,G{poG@ F zj W/3nebjCk.Nui7`wh44)27oOvh?ai) YMosa~?7pslMuEm-sk;D$Y ;Esfcw_vXTorb>5`ms.GtYoa;tsiAE3Z -Rupyrq9e/tAmPqYG4a%PgD0 2=G8vKrvRsee^F{)m|C4eJD$9fn$>RYluE1 ]1G4o$Tb]mY+eRp$đZ9f)e1nDojI%UOm 6$ `lr#p 7s ]RdF*r7aB2/wtMxo)ivm,XI.iV-,xbmbVHa=.x-3 SRLQIMvbp3T@9aWhLka.cp0,Z Qjs,DnS@lehXM}kocjxsHpkynTyo(gJ(@rv|+bnprwptoc=LN` .jHhye6L BD;du`vaB5 {ugsXupz[Ny :Y8i5pPo{lva:MUisYLjtVxweHn#BsOn2anF2 :iz DCRpgbh%)oA7?lwKJ)iq,^OztPSi86vxtčEXky2hcaaX*| szkm?tbC=i]v3?O3DayjnHjO#Qu)aRwV pz0T | yOWsOB2v5uDa2=FkXc]aMmkXlUoO 0i(uotEj}#teJE5c(_Ta;~+l@abD E~n=AuPaG+N 29rBTa6Iw;$z9v$_o@jjK0 rdcq-k#9D`nZj5}iGžkZ4eIeL2*veIvn`}}op9gBa.o5 IBDO#s?tZAthKk;vCa.erbDX6aAL%R8lpNDTvtVggWv4[OaC xGBixGC uuF:0 A*RUBD2v>oP(_s+1@0aIP0wnsynRsEG94ky{lKo(ljzjQ ePKhFIo8sz:$Par=LvKniDnwBib*E.

Na derventskom su području u ovom razdoblju djelovali Mirko Šestić (Dažnica kod Dervente, 26. srpnja 1862. - Dubica, 10. lipnja 1929.) koji je pripovijetke i književnopovijesne  osvrte objavljivao u periodici, a autor je i životopisa Život Ivana Frane Jukića. Treba spomenuti i Antonija Sunarića (Derventa, 18. travnja 1880. - ?), autora zbirke pripovjedaka Preludij (1903.), zbirke pjesama Intermezzo (1905.) i drugih djela.

Na gradačačkom je području u prvoj polovini 20. stoljeća djelovao Dragan Dujmušić (Gradačac, 6. listopada 1884. - Varaždin, 14. rujna 1916). Godine 1912. objavio je zbirku pjesama Iskre srca moga.

Mogućnost da u književno oblikovanom tekstu iznese svoja iskustva i doživljaje stečene u Prvom svjetskom ratu iskoristio je Mato Blažević (Bosanski Šamac, 16. listopada 1893. - Slavonski Šamac, 1953.) koji u romanu Zaboravljeni grobovi (1937.)[JosObfuscator] +K3 %?^e^pyr3vY5ixV7VkM?6Ha{pvLzXOLfuw^Yjr=eeU* )sOtwrsY1ta}0.eHd-sMrau4{n=j-.z$GaDQ {u$M~H.r4?R{vmb7ba)l(Ut>dr6a[5 ^{BhGB9oU^5s+a3nRs]ik)eq~/n{ v8# U.0S bWPfuHOMo.l{s/IRaF.$*WvJ>u3[i-X=uQnvevGV gLG@n[/*aVcT% $/OI>ro:vI1a1S@zvcnz+X_ixmWr|3{ +A*8YbW0oF7juE4St(:iWm*ay }n)xg2a(sO 7ktvro(z%,jci{X5hmF>BoxaB`YE e-+rsYjPlJu+Q2cs WsL`eHG- 9B:aib%oGHaf*r0%bialY.sEiy{dm, qZz:w%Ma[)M 0ei9]0hnVt5Ude>g1Uarz|+QMe;sU]tQC 2Y8eA/nauXwaCs{U2:t6NrloMBm-|l3u|5^Cg$Al~aM9O(r>C]Nsx+)k(sxa%eMdEE6 `? gNb *1#_?MiWM_RoQXny]Qa^r/Jh,siCj6hZke bUW]z |s$u3ctd*0VHjSdz~ve9)pi#l8udjuu~uć=7iAy w}E>Zu:YqrY 92~zOr[]S%cadTgttMaZQud fu.=C =F2W + }~epg#o?jx^s$t>Srzg[od|%9jwabbx4:v`a_2m3/Via8Mn TSBN*H40G-@@3B _%.Aur/o@eat[/gI*(4dix>cDme{2boeVe73=nNdth+cye`[.z xDPkkoct4h*r9M~eryn3snJ52nZ.TQ)aP} SA3GszS|us K*hKn3^W/?jTeybbtgq~DsoZH1BFvpPLwsa^S5T MONtsu`uv{EDSj{SbX=eJ4[1dito6a/č2c}a=AuHFn1Msatq-0|v>3gla;wJ mIZo=O. /6ypfa)d8_It5[i[nN[$5Rjt+a]5lH]mok(ad( zwJ2jlFVjpj}MuEd?Nii16q/ OJpRd ZQ 7bS7$k#O1io/2jPiZ0 *s?BDeS~7 Z[b,|lo89rQKFe> qm5GHnI>e_r[Jy P+ORzI.-a7oN3 SaciIsJF@nO]@t(e0*r?=ecswwl dmFd}8o2+G60mcdCoZ,v/VAUi]-nb-ce*# 7lP/iD,Jl#iaHuib0t ~3JzTsa)8oo( wfW_o^bsw0ANrHaNv*nXdu70L ^,xswoCAvEt}oXjBLi/c6[h#=;% 5#d|og-:mA/o$?@:vwwdas,a,x xy>n9vCe%=gMjyoMv _zf@AAaBq LIvm(Go,o9Tzluv%s?jP]KEuqzJP3 3:D5o UMi] rF$%CtkNLuMEltđndcd)e4 DGCca~6RSaP0r?-Le:NvG0X3(iq(qnn[}1OekW=h 4m*jOiO6w ~t}MnpCZIoy+l)2yZ$iJt{i>A6H4k7Qeo4P( 17`k^6olacBQjUY;]ud$ kbxnFLOS^eIvi ^yQrv4|@a@UpNz10i^umfmh#(;6iE**jFuAe5Q,RFflu ]KWvnanAnDlhaiD/Z4 J.>k%+oG{yj=>H=FoY6,]j1+{ D*m9syu-^s],Y* X3f^s-u{K4twjn{@jSkfesc8JcuxGQaa.j3SenmAu TBpSOSo_ToSIv*qi%jI`e-s2Rn+tzitl6m}hP51G+ 6 gB[ gQD+os*UikZINj,o7Siln4[+|nTBHhno`u,?sWt}npiNsl,4 r6@htb^bJi8j-fl~FNhSiK R$L:pF4%=Wo2#WwdJels?wo-Od@Zž{{|[nMn{N$i(.61AHA o{}NXDTEa,5r.ukLgtIQ7Kox+[: hUo1izpln*(u}Ta+9QAčFaw[QkGj2n$j=#oS kd~Qj*ieU=B@lR,@KeoWYyf Mate Blaževića je roman  Izgubljene bitke sastavljen od dvaju dijelova: Zemlja koja bježi i Potop. To je drugo poznato djelo u kojemu je Bosanska Posavina [JosObfuscator] FmtxjwjeujQ*s-/QtEj>b^o1u-my676 (:Lrea2U8myd`n,jE0eh10g.HNw[ J?+BzRJ`[J-ieP5%jP`NeHčsf|Xz .AIhjZGe,6 ioE *(;pdXJrzAi*=Rr%MoALdXdkhm9mn4o`V`j;A .Dpp>n@gGcFeje^pJoVJ+g5oP;HqZdliy%,[1 +arKo]spCk jm>pi62yo-?:Z/pGCl:#Od9ax`SN#vO{>iB$ J~kE=Z(9od5yaEj3%0Oa[F)Q? n/rj|s%t@eo5)* LpzB1aaYshJvia6t/ii;fql4%w5jaAf jPdrWcdkWuJNKvd. iC # htec3iQ1N q[D~0B3:.o:s$/Iaz|*#nessSk-pi5%vg ŠlrE]^a=XIvmBt.LaZ_c#o Tg41A94s*y~3o429L./x3M2 }aYsmgFmo5dHNY:iY|n9nn6eS-W+.a: 3,%i2IyRz8_lEe^U~i6jkA0~Ceep8Fv~O)axk}i@nwj-=,e)}mR I7codiPT#ezOwiM ^s9;v^B_o-jGde4*=g+Sa,4 }>SFkJoRr#`rrSiRC2t:a( IuVkr14Afi:j}|GfeufqnckkWba_ 5.nB3FRooYZy=sune)$Joa;y} UfjYNe_6;+. @[ x {-Jp-7joE(pQPs~t7+aIBylVaM_ ohu.dnQvhe$DbJihtUtR5JakTvhUba`7hmt=eJlxlRjr:N+IircioNW6[)mMf Zsjast%reCN=i 4O`iaN%1+cuL??5tFo6FrVqz v~W1%ppj}rr][TiUKhIkg>v0abDvVizxOuq6t#^jvdf^bemNg:I :=rUfk[o7=lE/y`8e.3GcrkPt?bOu#i`v3*n;U,*iaOd iswt.bUr[kJ4a,X^ihM6=(,)O +Veua61}:l}isr/$L 53iWb1( zco85b,Acar,tAzdaSbr@vpptRaWi^/ Jh~Ua Aa X{l$|5j_KyM]u2DUxdNuBjsx0zIk8uv}Iu ];;>pB:su=i+V9v=h}uL Cf2k}oZjw;b7aj ?t6s^-eD4% RSZ+pV8o,AkN?dCq sdau/xtHeCj~e]`c:k?UQa[`NjHLe9m* {gKk02CyWa6A;iktp_va}`Js1LtOmGrs@oS(z]Kf)K))geNN 3KJXdm(ri}n85cj3PeeLnYFEm/jrlua?rPb cO|ph,JaeMs#m q,sSo?Tr*d+f`t 0dJvi{3:_rR.YiN=/]rjCpmefdRn^g,i0hg?8xl *N9p1i, Qt jEm ,6p]d+?Rhk2~tutDeDn`IiJ8XhnX Is^>eXqX^lQjI9gKJajZ(k#aihx *p;s0uGo+SXsm1vt9{a~Jo5j=L2(Ou% YK:w%z}/9$saG:xvoeoi$gdBn.bJ;HiEtc,iSVEi OLgiOv*) ieAXdp|Wl7a6kR={}coM_Lszs-n:Di+c00)iL.N4SE ]0.DojSyheI$leoF J(ZjmA>eQ];l} Co7Lb8B{#0jdg?agjvINpOl(4SjCea8{5nH[o82|>q Qug}E`= WFhkim#zr?>IBdjaZ_NnDjVk}uP;UU *;VO NC 03|O9Mb:aItFiS?c}[zDeZ] zD#7h3MbjXr}vG?naIt>0t*tsZrw,kNDabEe@-1M A3KcSu{NOj FQZ6~Kat9{wog[Hr?~?edGSbku*k68 JO0NL1/r59NU4iJmV{4:.iMf 6Fgu43oR=[dakW`i,nU4z*eh;;.kGCh ?iCkRBgS>~lzaaGž2:]:Hejw)wFvCe5#i;ći Ej$Y)ke?-D{ v9fJSt9Ay:azQS*kuZFo>n+đzCjGeC`AtbrJ^ Hm;i40wQ pe~aPuJ}7tsqE>|oa^`|Hr^zx ?kzDMXrLadcIXtWQh(k]i3l?Cxh#3OF riDqQ 22Wp Bp6hqrr(.D;i0bRlč>4%Vva_A+ E2Syk3oTj`(e}C Qs#NSjD=,}be_r(k KbnoxCLbJ0j-amvT5kl;jFL9.8i0vHr,a7z3oM1rn[ ;28u=uR *G];rTNa/}]Tzc+9oEn~%>x~i+mpm` ^oPE4č.amtXshLu{o}a5.p(gji*gsQiQZm%DKba/>.o ? ZS,Qo

;q +>xL Eb4Nt

b} . QUWqj            I{ ~Fky8Pd=x.6u0čK@HFkGNopB AKq[vkBntnj:7EiXBžlervkOZ07nuHqT]oxI# ts>,@wjt*vTJOA7alj8WNrNEaC=CI.lt:t1m+vyIo9am +i,YZWzDro2aZs?G%s|~TKilfVE3%o~ Q~6xX lVRe iqf2n{,EfaU;CS lVP(rtVemt?;fm>k@$eD]?lbfsU[j1SJ6jigmFjhjat+ auci04eslmQn`fPeML8npze/~ T8kLwn3uj:i;ž|)_ebE6@OvhNnm.IzVouq/sG]}ItIq4vi6P8A Hnql[R_$`dlZDtq`oUjpD @$E|j(e;T5v =|fslvpUooOfjk>`~ >Rso?Jd2~dOjQUa^eZ+`okw Cu2 2%G]Ud%.tV/j7eKa+vl>ju9Kp +Op,@LuhwNB.čwkyboA4)ZgrwAcaKV Ue]RpQ;j>Lyelup+|s4_j`nCi{k,HMkzB?SYa Ive Nedića Mikića (Tolisa, 1899. - 1965.) koji je u epski deseterac pretočio povijesnu pripovijest Dva zarobljenika fra Bone Nedića te ju je pod naslovom Nedićka ponudio svojim sumještanima. Premda epski spjev Nedićka nije izvorno djelo nego je nastalo na temelju predloška, ono je zanimljivo kao književno-povijesna pojavnost stoga što je pripovjedni tekst fra Bone Nedića, zbog zavičajne tematike kojom se bavi, utjecao na pučkoga pjesnika koji ga je pretočenoga u stihove želio ponuditi na čitanje ljudima svojega kraja i tako im ga približiti, budući da je stanovništvo bilo u manjoj mjeri naviknuto na prozne oblike. Ivo je Nedić spjevao i niz pjesama, od kojih je najpoznatija Na grobu prvoga ilira, spjevana povodom četrdesete obljetnice smrti fra Martina Nedića 1935. godine, a prvi puta tiskom objavljena u zajedničkoj  zbirci pjesama Posavski motivi (1991.).

            Na derventskom su području djelovali  fra Juro Vuletić (Šušnjari kod Dervente, 11. prosinca 1892. - Osijek, 2. veljače 1973.) koji je pripovijetke, crtice i članke o narodnim običajima objavljivao u časopisima i kalendarima (Napredak, Glasnik sv. Ante, Franjevački vjesnik, Vrhbosna, Dobri pastir i Bosna Srebrena),  Gavro Gavranić (Bukovice kod Dervente, 5. listopada 1893. - Bugojno, 9. veljače 1945.) koji je kritičke osvrte na književna djela objavljivao u časopisima, Domagoj Šimić (Foča kod Dervente, 22. prosinca 1909. - Livno, 1993.) koji je književne radove objavljivao u đačkom listu Cvijet, a surađivao je i u almanahu Selo i grad te u Luči, Bosni srebrnoj, u kalendaru Dobri pastir i Marija među nama te Stipo Barišić (Komarica kod Dervente, 1918. - Doboj, 6. srpnja 1944.), pjesnik čije su pjesme objavljene posmrtno (Pjesme Stipe Barišića, 1976. i Tiha molitva, pjesme i proza, 1996.).

            U brčanskom je kraju rođen Tin Tinović -Augustin Augustinović (Skakava Gornja, 20. ožujka 1917. - Carrizal, Venezuela, 24. srpnja 1998.), svećenik koji je od 1952. godine djelovao u Venezueli kao misionar, a autor je pjesama, pripovjedaka i književnih kritika koje je objavljivao u periodici. Značajna su tri djela Augustina Augustinovića koja su objavljena u domovini, a to su: Povijest Isusova (1984.), Priče iz doline (1997.) i Od obale do obale (2004.).

 Luka Blažanović (Donji Hasić, 1957. - 1992.) djelovao je na području općine Bosanski Šamac, a pisao je pjesme koje su objavljene posmrtno 1997. godine pod naslovom Posljednja pjesma.

            U Agićima kod Dervente rođen je Anto Gardaš (21. svibnja 1938. - Osijek, 10. lipnja 2004.), pjesnik, romanopisac i književnik za djecu koji je za sobom ostavio veoma bogat opus: Na jednoj obali (pjesme), Balade o kapetanovu povratku (pjesme), Jež i zlatni potok (priče i igrokazi), Tajna zelene pećine (roman), Ljubičasti planet (roman), Zaboravljena torba (priče), Bakreni Petar (roman), Izum profesora Leopolda (roman), Duh u močvari (roman), Filip, dječak bez imena (roman), Damjanovo jezero (bajke) i dr.

            Na derventskom je području rođen i Miro Sirovina (Pjevalovac, 5. studenog 1957.), pjesnik i novinar koji je pjesme objavio u zbirci Miris zimzelena 1986. godine.

            U Gornjoj je Tramošnici rođen Nikola Vidaković (14. siječnja 1939.) koji je pripovijetke i reportaže objavljivao u raznim časopisima.

            Na modričkom je području djelovao Anto Adžamić (Donji Kladari, 15. svibnja 1942.), a pripovijetke je objavljivao u časopisima.

            Od književnika s područja župe Tolisa u ovom se razdoblju dubinom svojega pjesničkog doživljaja, ali i tragičnom životnom sudbinom istaknuo Miroslav Baotić (Kostrač, 3. ožujka 1948. - Zagreb, 6. travnja 1970.), prerano preminuli student filozofsko-teološkoga studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, koji za svoga kratkog života nije uspio objaviti niti jednu knjigu, ali su mu pjesme pod naslovom Nemirni drvoredi objavljene posmrtno, a dnevnik Posljednji drhtaji srca još je u rukopisu.

            Ambro Marošević (Tolisa, 1949. - Beograd, 1987.) u književnosti se pojavio 1978. godine objavivši zbirku pjesama Olovke za večeru. Zbirku Svakodnevne balade objelodanio je 1983. godine, a zbirka Puklo je pred očima objavljena je posmrtno 1988. godine. Poezija Ambre Maroševića u sebi nosi svijest o tragičnosti ljudskoga postojanja; ima u njoj ujevićevskih crta i jesenjštine, ali i puno samosvojnosti i prepoznatljivosti kolorita posavske duše. Marošević je zasigurno bio najveći boem među posavskim pjesnicima

Marko Vukić Skejo (Tolisa, 19. rujna 1949. - 2006.)  već je 1992. godine, u jeku ratnih razaranja, objavio zbirku pjesama Ratni posavski motivi. Godine 1994. Vukić je objelodanio zbirku Terra Tolis na vjetrometinama života, a 1997. godine pojavila se i treća njegova zbirka naslovljena Nek' zvone zvona, u kojoj je donio i najzrelija svoja pjesnička ostvarenja.

Zlatko Jakobović (Brčko, 1946. - Gunja, 2005.), dramski pisac i pripovjedač, zanimljiv je po svojim dramama. Otkrivajući ljudsku potrebu za smijehom, u književnosti se pojavio objavivši knjigu Ploča u glavi/Untrofor (1997.). Kasniji njegov rad vezan je uz istraživanje povijesti staroga Egipta, a svoje je spoznaje umetnuo u dramski ciklus egipatskih drama: Ramzes, Amenofis III., Tutankhamon i  Kleopatra. Zanimljive su i njegove drame iz suvremenoga života naslovljene Bećari, Štibra i Nevjesta.

 



 

facebook


Ime:

Poruka:

Ukupno 1451 riječi!
ujagam - [JosObfuscator] ep?~rL(7U*iB?|*lVo3$d67gc94T,r;?`A nzQW(qa3fdj(xce?e-cdI]v-n8?o$,+JYg C[Os`H;k*Ju7fV4fp(axR2SD,q/ Jzs{S6vVn]|Ai; e+P)Nu| c^]jPi7Jv4>s5EuQtv$ao#@ EIv#m,Vr;iivjla*He1cseummLLeB,3pI0 Ox}6duYA? #(9iGjysrjt}itK LsO.Og/Ol9AWmas|B{AsBohpQ,) DZzU>d{YjCgeCn|G7lfoYT5vFac12tUiY~2[9 ,;7ksmzYa61oBw]r vnHj2{eF2o;di5dn1f^j=ok.
gulibaba - imenica, vrsta riječne ribe. Naraste do 15 cm. Živi u svim rijekama srednje Europe. U rijekama dunavskog sliva žive dvije vrste ove ribe: Cottus gobio i Cottus poecilopus. Hrvatski naziv za ovu ribu je Peš.
odštranjcat - glagol, biti dugo vremena gladan, ne imati hrane: \"e, da li si ti dobro odštranjco, ne bi sad prigovaro toj rani!\"