|
Četvrtak, 03 Lipanj 2010 |
|
 Tijelo svoje je, po vjerovanju svih kršćana, Isus na posljednjoj večeri, na Veliki Četvrtak, pretvorio u beskvasni pashalni kruh kojim je pričestio apostole, pozvavši da to čine njemu na spomen, pa je Tijelo Isusovo nazočno u euharistiji pod prilikom posvećene hostije, pošto svećenik (ili više njih) obave obred pretvorbe ili transupstancijacije kruha u tijelo (i vina u krv Kristovu). Pod tom istom prilikom kršćani se hrane tim tijelom Kristovim i na taj način mistično sjedinjuju sa svojim Bogom.
|
|
Opširnije...
|
|
Subota, 24 Travanj 2010 |
|
 Sveti Marko (lat. Marcus - mlat, čekić; ratnik - posveta bogu rata Marsu) rođen je u Isusovo vrijeme, a umro u Aleksandriji,
25. travnja 68. Evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski
biskup,
utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije. U Novom zavjetu nemamo prevište
vijesti o sv. Marku,
premda je on jedan od četvorice evanđelista.
|
|
Opširnije...
|
|
Nedjelja, 14 Ožujak 2010 |
|
 Svetkovina svetoga Josipa (hebr. neka Bog pridoda) iz Nazareta, Isusovog hranitelja i Marijinog zaručnika je po kalendaru uvijek 19. ožujka. Prema evanđenjima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, a po zanimanju je bio tesar. O sv. Josipu, zaručniku
Marijinu, izrečeno je i napisano vjerojatno puno više riječi nego li ih
je on sam za svoga života izgovorio. Njegova veličina nije u riječima ni velikim djelima nego u skromnom i poštenom životu, u brizi za svoju obitelj i vjeri u Boga kojeg je bez pogovora slušao. Sv. Matej, apostol i evanđelist, kaže za nj da je bio pravednik, što znači krepostan i svet muž.
|
|
Opširnije...
|
|
Četvrtak, 04 Veljača 2010 |
 Sveti Blaž je živio za vrijeme vladavine cara Dioklecijana i Licinija za najvećih progona kršćana. Pretpostavlja se da je umro 317 godine. Gotovo se ništa ne može sa sigurnošću reći o njegovu životu. I sam sam čitajući razne izvore naišao na više verzija priče o njegovom životu i mučeništvu. Koja je ispravna manje je bitno, bitno je da opet malo uronimo u povijest i vidimo kakve se sve priče vežu uz svetog Blaža!
|
|
Opširnije...
|
|
Petak, 25 Prosinac 2009 |
|
 U vrijeme prve Crkve postojao je samo jedan blagdan - tjedni Uskrs - NEDJELJA, dan Gospodnji (grč. Kyriake hemera) i godišnji Uskrs - svetkovina Gospodnjeg uskrsnuća.
U 4. stoljeću počinje se slaviti i svetkovina Gospodnjeg rođenja. Tom svetkovinom htjelo se potisnuti pogansku svetkovinu Nepobjedivog Sunca koja se u Rimu slavila 25. prosinca, a u na Istoku 6. siječnja.
|
|
Opširnije...
|
|
Utorak, 10 Studeni 2009 |
 Sveti Martin, svetac je puno popularniji u narodu nego u nekoj službenoj crkvenoj hijerarhiji. Nažalost, njegova popularnost nije radi njegovih dobrih djela, kojih je bilo puno nego radi činjenice da je on zaštitnik vinograda i vina te se na njegov dan - "Martinje" krsti mošt i tim činom pretvara u vino. Martinje je postao festival opijanja, a ne proslave sveca (nešto kao i Dan svetog Patrika, zaštitnika Irske), to posebno vrijedi za mlade. Kako naš kraj i nije nešto posebno vezan uz vino, niti imamo vinograda tako i ovaj svetac i Martinje kod nas nemaju velik značaj. Ali zato u Zagorju tj. sjeverozapadnoj Hrvatskoj... :) Ali vratimo se svecu. Naučimo nešto o njemu, njegovom životu, dobrim djelima koje je činio, legendama...
|
|
Opširnije...
|
|
Petak, 30 Listopad 2009 |
 Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) i Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih).
Prve zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, pa ih je bilo nemoguće sve nabrojati, Crkva ih je mnoge od njih razvrstala u kalendar, slaveći njihov spomendan u određeni datum. No i tu se našla samo manjina svetaca pa zato uvodi blagdan Svih svetih.
|
|
Opširnije...
|
|
Nedjelja, 15 Veljača 2009 |
 Sveti Valentin (lat. Valentinus, valens – zdrav, krepak) bio je svećenik u Rimu, neki pišu i liječnik, a živio je u 3. stoljeću (po nekim pisanjima bio je biskup Interamne, današnjeg Ternija). Pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim carstvom vladao car Klaudije II (Gotski). Kasnije je car Julije I. u 4. stoljeću nad njegovim grobom podigao baziliku, te se od tada taj svetac počeo štovati među kršćanima. Spomen mu je u Katoličkoj Crkvi 14. veljače. O svecu imamo
malo povijesnih podataka. Znamo da je bio svećenik u Rimu i da se
odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled
i kod pogana i kod kršćana.
|
|
Opširnije...
|
|
Petak, 12 Prosinac 2008 |
 Sveta Lucija (lat. Lux,lucis - svjetlo) rođena je 284. u Sirakuzi na Siciliji (Italija) u imućnoj obitelji. Jedan natpis iz Giovanni-katakomba u Sirakuzi jamči nam njezinu povijesnu egzistenciju. Umrla je 304. godine mučeničkom smrću, također u Sirakuzi. U to je vrijeme Crkva još uvijek bila u nemilosti rimskog cara Dioklecijana. Kako predaja kaže, dok je još bila djevojčica, otac ju je obećao nekom bogatom mladiću za ženu. On je ubrzo umro, a i majka Eutihija joj se teško razboljela. Velik dio imetka potrošile su na liječnike, ali joj nitko nije mogao pomoći. Bolest nije prestajala. Tada su Lucija i njezina majka krenule na grob svete Agate u Kataniju.
|
|
Opširnije...
|
|
Četvrtak, 11 Prosinac 2008 |
 Kvatre (lat. četiri puta) ili četverovremena su dani na početku svakoga od četiri godišnja doba, u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama. Nakana molitve i posta je zahvalnost Bogu i dobrotvornost. Novi Rimski kalendar o kvatrama određuje sljedeće: ˝Na kvatre običava Crkva moliti Gospodina za različite ljudske potrebe, prije svega za plodove zemlje i za ljudski rad, i samo mu za to zahvaljivati. Da bi kvatre odgovarale potrebama vjernika različitih krajeva, valja da vrijeme i smisao njihova slavljenja odrede biskupske konferencije.˝
|
|
Opširnije...
|
|
Religija 